Zašto je Hormuški tjesnac toliko važan?
Hormuški tjesnac jedan je od najkritičnijih pomorskih prolaza na svijetu. Kroz ovaj uski morski koridor između Irana i Omana prolazi oko petine ukupne svjetske sirove nafte, što ga čini strateškim epicentrom globalne energetike. Svaka nestabilnost u regiji odmah se odražava na cijene energenata, sigurnosne politike i međunarodne odnose.
Od početka rata između Irana i njegovih protivnika početkom ožujka, svijet je s posebnom pozornošću pratio stanje u tjesnacu. Iako se često govorilo da je prolaz „zatvoren“, stvarnost je znatno složenija.
Koliko je brodova zapravo prošlo?
Prema pomorskim i trgovačkim analitičkim platformama, oko 90 brodova, uključujući 16 naftnih tankera, uspjelo je proći kroz Hormuški tjesnac između 1. i 15. ožujka. To je drastičan pad u odnosu na uobičajenih 100 do 135 prolazaka dnevno prije izbijanja sukoba .
Koji su to bili brodovi?
Više od petine brodova bilo je povezano s Iranom. Ostali su bili uglavnom kineski i grčki brodovi. U novije vrijeme prolaz su ostvarili i brodovi povezani s Indijom i Pakistanom, nakon intenzivnih diplomatskih pregovora.
Kako Iran koristi situaciju?
Unatoč sankcijama i ratnom okruženju, Iran je uspio izvesti više od 16 milijuna barela nafte od početka ožujka. Najveći kupac ostaje Kina, koja već godinama održava bliske energetske veze s Teheranom. Iran je, prema analitičarima, uspio očuvati vlastiti izvoz nafte, stvoriti selektivno otvoren koridor kroz tjesnac i iskoristiti kontrolu nad uskim grlom kako bi povećao svoju pregovaračku moć. Neki brodovi čak su se deklarirali kao kineski ili s kineskom posadom kako bi smanjili rizik od napada, koristeći se geopolitičkom zaštitom koju Kina pruža Iranu.
„Tamni“ prolazi i izbjegavanje sankcija, velik broj prolazaka bili su tzv. „dark transits“ — brodovi koji gase transpondere, mijenjaju identitet, izbjegavaju nadzor zapadnih vlada, često imaju veze s iranskim trgovinskim mrežama.
Ovakvi prolazi postali su uobičajeni u posljednjih nekoliko godina, ali rat je dodatno povećao njihovu učestalost.
Indija i Pakistan: Diplomacija na moru
Indija i Pakistan, dvije regionalne sile koje ovise o uvozu energenata, uspjele su osigurati prolaz svojim brodovima:
- Indijski LPG tankeri Shivalik i Nanda Devi prošli su oko 13. i 14. ožujka.
- Pakistanski tanker Karachi također je uspješno prešao tjesnac.
Obje zemlje vodile su izravne pregovore s Iranom kako bi osigurale sigurnost svojih brodova. Kako su cijene nafte skočile iznad 100 dolara po barelu, američki predsjednik Donald Trump izvršio je pritisak na saveznike da pošalju ratne brodove i pomognu u stabilizaciji situacije. Istovremeno, SAD je dopustio iranskim tankerima prolaz kako bi se spriječio globalni energetski šok.
Američke snage bombardirale su vojne ciljeve na iranskom otoku Kharg, ključnom za irsku naftnu infrastrukturu, ali su izbjegle napad na same naftne terminale.
Od početka sukoba cijene nafte porasle su više od 40 %, tržišta su izrazito nestabilna, investitori strahuju od dugotrajnog poremećaja u opskrbi.
Ako Iran odluči dodatno ograničiti prolaz, posljedice bi mogle biti još ozbiljnije.
Je li tjesnac stvarno „zatvoren“?
Analitičari naglašavaju da tjesnac nije potpuno zatvoren, nego selektivno Iran dopušta prolaz brodovima koji mu politički ili ekonomski odgovaraju. Stvoren je svojevrsni „sigurnosni koridor“ uz iransku obalu. Broj dopuštenih prolazaka strogo je kontroliran, drugim riječima, Iran koristi tjesnac kao strateško oružje — ne blokira ga potpuno, nego ga koristi za pritisak i ostvarivanje vlastitih ciljeva.
Situacija u Hormuškom tjesnacu pokazuje koliko je globalna energetika ranjiva na regionalne sukobe. Iako je promet drastično smanjen, tjesnac nije potpuno zatvoren. Iran je uspio održati vlastiti izvoz, dok su neke zemlje — uz diplomatske napore — osigurale prolaz svojim brodovima. No, svijet ostaje na rubu: svaki novi incident mogao bi izazvati još veći rast cijena energenata i dodatno destabilizirati međunarodne odnose.
