Globalno tržište energije ponovno je ušlo u razdoblje visoke nestabilnosti. Cijene nafte bilježe oštar rast treći tjedan zaredom, a glavni uzrok su eskalacije međunarodnih sukoba koji prijete prekidom ključnih transportnih ruta i smanjenjem opskrbe. Iako je riječ o globalnom trendu, posljedice su već sada vidljive na benzinskim postajama diljem Europe, ali i u američkoj saveznoj državi Teksas, srcu američke naftne industrije.
Geopolitički rizik gura cijenu prema gore
Tržište je osjetljivo na svaku vijest koja dolazi s Bliskog istoka, ali i iz Istočne Europe. Nakon nedavnih napada na energetsku infrastrukturu i prijetnji uvođenjem novih sankcija zemljama proizvođačima, cijena barela nafte tipa Brent prešla je prag od 85 dolara, dok je američki WTI dosegnuo 82 dolara.
Analitičari upozoravaju kako ulagači već uračunavaju premiju na rizik. “Tržište se boji da bi eskalacija mogla dovesti do izravnog ugrožavanja naftnih polja ili blokade Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi gotovo 20 posto globalne opskrbe”, ističe Michael Tran, energetski analitičar iz RBC Capital Markets. “Trenutno ne vidimo opciju za smirivanje cijena u kratkom roku.”
Rast cijena ne zaobilazi ni Teksas
Paradoksalno, poskupljenje goriva osjetilo se čak i u Teksasu, saveznoj državi koja je najveći proizvođač nafte u Sjedinjenim Američkim Državama. Iako je ova regija naviknula na relativno niske cijene zbog blizine rafinerija i sirovine, prosječna cijena galona benzina u Houstonu i Dallasu skočila je za gotovo 15 centi u samo deset dana.
Razlog leži u činjenici da su cijene goriva na američkom tržištu određene globalnim referentnim cijenama, ali i logistikom. Kada cijena sirove nafte poraste, rafinerije nemaju drugog izbora nego prenijeti taj trošak na krajnje potrošače, bez obzira na to koliko su blizu naftnim poljima Permskog bazena.
“Teksašani znaju da jeftina nafta ne znači uvijek i jeftino gorivo na pumpi”, komentirao je za lokalne medije Patrick De Haan, stručnjak za cijene goriva. “Kada globalni tržišni uvjeti zategnu, čak i država koja ‘živi od nafte’ osjeti ubod.”
Europska unija na udaru rasta
U Europi je situacija još složenija. Članice Europske unije, koje su već ranije zamijenile ruske energente skupljim uvozom iz SAD-a i Bliskog istoka, sada se suočavaju s dodatnim pritiskom. Cijene dizelskog goriva na maloprodajnim mjestima u Njemačkoj, Francuskoj i Hrvatskoj dosegnule su najviše razine u posljednjih šest mjeseci.
U Hrvatskoj je prosječna cijena eurodizela premašila 1,50 eura po litri, dok benzin bilježi kontinuirani rast već nekoliko tjedana. Vlade država članica razmatraju mogućnost smanjenja trošarina kako bi ublažile udarac na kućanske proračune, no analitičari upozoravaju kako su to kratkoročne mjere koje ne rješavaju temeljni problem.
Što nas čeka dalje sa cijenama goriva?
Kratkoročne prognoze ne idu u prilog potrošačima. Dok traju pregovori unutar OPEC+ skupine o produkciji ograničenja opskrbe za ljetne mjesece, a istovremeno rastu tenzije između Irana i Izraela te se nastavlja rat u Ukrajini, tržište ostaje u začaranom krugu nesigurnosti.
Sezona ljetnih vožnji u SAD-u i Europi tradicionalno donosi povećanu potražnju za gorivom, što bi moglo dodatno gurnuti cijene prema gore. Čini se kako su dani jeftine energije iza nas, a globalna energetska stabilnost ostat će krhka sve dok se ne smire političke napetosti koje tresu ključne naftne regije svijeta.
